A las Puertas del Cielo
|
Na vratima raja
|
|
Entonces mi
era candida y pura
con tanto anhelo
vivìa mi primer amor.
|
Tada je još moja duša
bila iskrena i čista
i sa toliko čežnje i straha
doživela sam svoju prva ljubav.
|
|
Buscaba caminos
quizà equivocados
no supe que a ti
se llegaba por claros senderos.
Ahora presiento
que tu amor es sincero
y en alas
tu me vas a llevar.
|
Tražila sam te na ulicama
možda na pogrešan način
a nisam ni znala da si već stigao
stazama čistim.
I sada osećam
tvoju iskrenu ljubav
i na krilima vetra
kako me odnosiš.
|
|
A las puertas
al confin de los mares
cuantas veces en mi sueños
te he llevado junto a mi
He sentido tu mano
y en el eco de tu risa
una nueva primavera.
|
refren:
Na vratima raja
na granci
mora
koliko puta u mojim snovima
uzela sam te sebi
I sad osećam tvoju ruku
kako me nežno miluje
i u odjeku tvoga smeha
jedno novo proleće.
|
|
A las puertas
al confin de los mares
cuantas veces en mi sueños
te he llevado junto a mi
te he llevado junto a mi
te he llevado junto a mi.
|
Na vratima raja
na granici mora
koliko puta u mojim snovima
Uzela sam te k’ sebi
Uzela sam te k’ sebi
Uzela sam te k’ sebi.
|
|
De pronto me dices
que poco te cuesta
buscar una casa muy linda
que ha da ser nuestra
Que tiene jardines
colgados y miles de niños con en sus juegos
Entonces mi sueños seran
realidades
ahora si que es cierto que yo
volarè junto a ti.
|
Onda mi pričaš
kako nije skupo
da tražiš neku lepu kućicu
koja će biti naša
Koja će imati vrtove
visoko sve do neba
i tisuće djece
s toliko nježnosti
u svojim igrama
Tada će moji snovi postati
stvarnosti
Istina je sad, da sam ja
sa tobom poletela.
|
|
https://youtu.be/7VNOGpKDBBI?list=RDMqtqIrnsKts
|
GIGLIOLA CINQUETTI
1973g
|
|
субота, 4. новембар 2017.
A las Puertas del Cielo
понедељак, 23. октобар 2017.
Continuando
|
Continuando - Jehro
Aunque sientas dolor
Sigues continuando
Y subiendo, continuando
Aunque tengas temor
Sigues continuando
Y cruzando, continuando
Pues la vida siempre te dará
Un camino único a ti
Con tiempo verás
Con tiempo verás
Aunque tengas preguntas
Sigues continuando
Y buscando, continuando
Aunque baje la sombra
Sigues continuando
Navegando, continuando
Algunas veces, tal un capitán
Navegarás en tu soledad
Hacia tu tierra
Hacia tu tierra
Aunque dañan tus sueños
Sigues continuando
Y sembrando, continuando
Hasta los días tranquilos
Sigues continunado
Explorando tus deseos
La vida es un mar tan bravo
Abraza los momentos lindos
Ooo...
Aunque sientas dolor
La suerte
Sigues continuando
Es caprichosa
Y subiendo
Quieta y digna
Continuando
Atraviesa
Aunque tengas temor
La fortuna
Sigues continuando
Y la miseria
Y cruzando
Mmm
Continunado...
Aunque tengas preguntas
Sigues continuando
Y buscando, continunado
Aunque baje la sombra
Sigues continuando
Navegando, continunado
|
Nastavi dalje
I ako osetiš bol
Nastavi dalje
Ustani, digni se, i idi dalje
Čak i ako se bojiš
Nastavi dalje
Prekrsti se i nastavi dalje
Zato što ti život uvek daje
Put, koji je jedinstven, samo tvoj
Vremenom ćeš videti
Vremenom ćeš videti
Čak i ako imaš pitanja
Ti nastaviti idi dalje,
I tražeći, idi dalje
I ako na tebe senka padne
Nastavi, idi,
Jedri, idi dalje
Ponekad, takav kapetan
Ploveći usamljen stigne
U svoju zemlju
U svoju zemlju
I srušenih snova
Nastavi dalje
I sejući, idi dalje
Do mirnihjih dana
Nastavi dalje,
Istražujući svoje želje
Život je kao surovo more
Zagrli trenutke lepe
Ooo...
Čak i kada osećaš bol
I sreću
Nastavi dalje
U inat
Penji se
Tiho i dostojanstveno
Nastavi
Preko svega
Ako se bojš
Sreće
Nastavi dalje
Ili bede
Prekrsti se
Mmm
Nastavi dalje...
Čak i ako imaš pitanja
Ti nastavi idi dalje,
I tražeći, idi dalje
I ako na tebe senka padne
Nastavi, idi,
Jedri, idi dalje
|
петак, 22. септембар 2017.
Моја прича
ΡΙΤΑ ΣΑΚΕΛΑΡΙΟΥ - ΙΣΤΟΡΙΑ ΜΟΥ ΑΜΑΡΤΙΑ ΜΟΥ
Istoria Mou (Ιστορία μου)
Είναι γλυκό το πιοτό της αμαρτίας
ποιος είναι αυτός που δε λαχτάρησε να πιει
αυτή την γλύκα της κλεμμένης ευτυχίας
λίγο πολύ όλοι την έχουμε γευτεί
Ιστορία μου αμαρτία μου
λάθος μου μεγάλο
είσαι αρρώστια μου
μες στα στήθια μου
και πώς να σε βγάλω
Παρακαλώ πότε να έρχεται το βράδυ
πότε να έρθει εκείνη η ώρα η γνωστή
που θα φανείς όπως ο κλέφτης στο σκοτάδι
κι από την λαχτάρα η καρδιά μου θα σφιχτεί
Ιστορία μου αμαρτία μου
λάθος μου μεγάλο
είσαι αρρώστια μου
μες στα στήθη μου
και πώς να σε βγάλω
|
Моја прича
Слатко је пиће греха
Ко је тај, што га никад пити пожелео није
Ту сласт украдене среће
Мање више пробали
смо сви.
Прича је моја о греху мом
Моја си велика грешка
Ти си мој бол
У грудима си
мојим
Како да те избацим.
Молим се да дође та ноћ
И да дође тај жељени сат
Кад ћеш ми доћи к’о лопов у тами
Oд те жудње срце ми се стеже.
Прича је моја о греху мом
Моја си
велика грешка
Ти си мој бол
У грудима си
мојим
Како да те избацим.
|
петак, 21. јул 2017.
SENKA
“Sve psihičkog
porekla ima dvostruko lice. Jedno gleda ka napred a drugo ka nazad.
Stvarnost je
ambivalentna i puna simboličnosti.
/Psihologija i
alhemija/
SENKA
Taj stranac, lukavo skriven od naše
svesti, poznat je u psihologiji pod pojmom Senka. Iako čudesno prikrivena za
našu svesnost nepredvidljiva i svojeglava ona je takođe ,,mi”. Iako nije
deo naše svesne slike o sebi, ali ona je ipak uvek tu, to je ona neosvetljena tamna strana naše duše . . . Mi se trudimo se da svetu prikažemo svoje
lepše lice, i time nenamerno, ali neizbežno, odbacujemo osobine koje se u tu
sliku ne uklapaju. Guramo ih u mračnu pećinu nesvesnog osećanja zbog kojih nam
je nelagodno: mržnju, bes, ljubomoru, pohlepu, nadmetanje, požudu, sram - kao i
ponašanja koja se u našoj kulturi smatraju pogrešnim - zloupotrebu
psihoaktivnih supstanci, lenjost, agresivnost, zavisnost - stvarajući time ono
što možemo nazvati sadržajem Senke. Tako
mnoge naše potisnute osobine postepeno dobijaju svoj tajni, sopstveni život,
oblikujući nevidljivog blizanca koji živi tu u nama neposredno iza našeg svesnog,
javnog života, ili pored njega, ali koji je za nas stranac. Postavši vremenom
samostalna a van kontrolisane slike o
sebi, ona se često pojavljuje nenadano, hirovito,
niotkuda, i to u čitavoj lepezi
neželjenih ponašanja, od grubih šala do užasnih zlostavljanja.
Susret sa Senkom u sebi uznemiruje nas zato
što ona pravi neželjene rupe na maskama koje nosimo. Navodi nas da delujemo
iracionalno, da se osećamo osramoćeno, zbunjeno, neprihvaćeno, žalosno, te da brže-bolje poreknemo odgovornost za ono
što smo rekli ili učinili.
Do poricanja dolazi jer Senka ne želi da izađe u javnost sa svog
skrivenog mesta u kojem je ušančena. Njena priroda je da se skriva, da
ostane izvan svesnosti. Da nastupa indirektno, krijući se u mrzovoljnom
raspoloženju ili sarkastičnoj primedbi. Ili da
se lukavo iskrada, maskirana u zavisničko ponašanje. Zato moramo naučiti kako
da je nazremo čim se javi i da je izmamimo u svesnost. To je spor proces, ali uz
stalni svesni odnosa sa njom, umanjujemo njenu nezgodnu moć da nas sabotira delujući
iz nesvesnog. Rad sa njom od nas zahteva
inteligenciju, on je ličan i introspektivan
– npr. posmatranje neprijatnih misli, skrivenih fantazija, tabua, marginalnih
osećanjia. Rad sa Senkom nas vodi u pravcu suprotnom od kolektivnog naloga: da
se misli pozitivno, da se bude produktivan, da se usredsredimo na ono izvan
sebe i štitimo sliku o sebi.
Karl Gustav Jung je uveo pojam Senka. Moralni
raskorak između naše skrivene-tajne prirode tj. Senke i naše javne persone jedan
od naših najvećih problema . Um može
biti vrlo opasan ako se nekontrolisano pusti, kao tigar iz kaveza. Čoveku je
potrebno preusmeravanje pažnje i temeljna promena nekih stavova. Jungova je
ideja, da je potrebno suočavanje sa najboljim i najgorim crtama u našoj sopstvenoj
prirodi, što bi značilo živeti autentičan, istinski život. Po
nemu ,,romansa” sa Senkom značila bi: umeti iz događaja svakodnevnog života iščitavati kodirane poruke. Tako dešifrovane,
one bi nam pomogle da bolje shvatimo suštinu naše svesti, i oplemenimo svoju dušu.
/La Vida Decode /
Ne bi bio toliko veliki problem odvojiti
one ljude koji čine zla dela, da se radi samo o izvesnom manjem broju takvih
ljudi, od ,,nas dobrih ,” to bi već bilo urađeno, ali linija koja deli dobro i
zlo seče kroz srce svakog ljudskog bića. A ko je voljan da uništi parče
sopstvenog srca?" Važno je da je tu istinu prihvatimo, kaže ruski pisac
Solženjicin .
Za razliku od Frojda, koji je na
nesvesno gledao kao na kazan
izopačenih impulsa, Jung je otkrio da u njemu leže mnogi naši izgubljeni kreativni impulsi, kao i mitološke
predstave koje je nazvao arhetipovima. Isceljenje se ne sastoji samo u
nalaženju nekog pojedinačnog uzroka u prošlosti: npr. zlostavljanja bilo
emocionalnog ili fizičkog u detinjstvu -- koji vodi ka jedinoj posledici u
sadašnjosti. Isceljenje ne znači nekritički kriviti tamo nekoga a slepo štititi
žrtve, jer tako osujećujućemo potrebu za radom
na sebi i spoznaju da svaka osoba
sadrži i tamu i svetlost, te da je potrebno da preuzme odgovornost za sopstveni
život.
Naš susret sa Senkom je čest i
svakodnevan, danju i noću, najčešće neprimetan. Kad se osetimo poniženo zbog nekog neprihvatljivog
aspekta sebe samih: zavisnika, kritičara, lopova, tvrdice , susrećemo se s našim unutrašnjim saboterom. Kada npr. uđemo
na neku zabavu i osetimo trenutnu nenaklonost prema nepoznatoj osobi
("tako je glup", "baš je debela", "što je
uobražen", "koketira"), tada se susrećemo s osobinama Senke koje smo projektovali, protivnicima kojih nismo
svesni. Senka se krije u našem tajnom sramu. Kojih intimnih misli i osećanja se
najviše stidite? Koje karakterne osobine biste želeli da se oslobodite? Kojim
povodom se osećate neprihvaćeno, nisko, i po čemu se razlikujete od drugih, a
da vas je zbog toga sramota?
Senka se prerušava u naše projekcije kada žestoko
reagujemo na osobine drugih, osobine koje propuštamo da vidimo u sebi.
"Muka mi je od nje", "od toga se osećam neugodno", pri čemu
je naša reakcija preterana, tada možda posmatramo neki aspekt sopstvene Senke;
i to indirektno, gde je bezbolnije. U pokušaju da je proteramo iz sebe,
pripisujemo je drugoj osobi. Koga najviše mrzite i osuđujete? Koja vas grupa
ljudi najviše zgražava ili plaši? Šta je to što ne podnosite kod prijatelja ili
porodice?
Senka vreba u našim zavisnostima.
Kompulzivnim ponašanjem cilj nam je da umrtvimo senovita osećanja i ispunimo
nevidljivu prazninu. Alkohol, droga, seks, rad ili hrana, kamufliraju dublje
potrebe tako što postajemo gluvi za ono za čim najviše žudimo. Za čim najviše
žudite? Koje želje pokušavate da kontrolišete ili ograničite?
"Susret sa Senkom može biti i
dramatičan, pa čak i promeniti život. Npr. kad se susretne s arhetipskim
tiraninom i zlostavljačem, muškarac koji oseća da ne vlada sobom tuče ženu i
tako se suočava sa svojim pobesnelim ubilačkim instinktima. Kad se susretne sa neraspoloženom
majkom ili je ostavljena bez pomoći i
podrške, žena se oseća uhvaćenom u zamku porodičnog života, napušta sve zarad
nesputanog života. Svaki od tih trenutaka potresan je susret sa strancem u sebi i ima korene u individualnoj psihološkoj
istoriji osobe, ali i u kulturnom kontekstu. U trenucima kada postajemo stranci
samima sebi, licem u lice sa nepoznatim, okrećemo se i u trenu naziremo
sopstvene slepe mrlje (često negativnog predznaka) Odmah potom, naš prethodno programiran
odgovor okreće se na poricanje, poniženje, gnev, tugu.
Biti mudar sa Senkom znači slušati glasove koji su bili utišavani.
Da bismo naučili da stupimo u ,,romansu” sa njom, moramo da budemo u stanju
da zamislimo šta se krije u našim vlastitim dušama", navode Cvajgova i
Volf.
Svaka figura Senke mogla bi da ispriča
priču sa sličnim zapletom: u detinjstvu i mladosti preživeli smo okruženje koje
nas je povređivalo, te smo još kao deca smo sklopili onu faustovsku pogodbu i
neprihvatljive delove svoje ličnosti, sakrili u Senku, predstavljajući svetu
samo prihvatljive delove sebe tj. ego. Učili smo dugo, kako da se predstavimo u
pokušaju da se osetimo sigurno, prihvaćeno i voljeno. Tako su se formirali i
ego i Senka - kao tandem. Strategije koje nam pomažu da preživimo u neizdrživim
situacijama usput stvaraju i Senku, štiteći nas od nama neželjenih osećanja i
ponašanja. Pokušavajući da zaštitimo svoju ranjivu mladu dušu, gubimo kontakt
sa njom. Kada kao deca internalizujemo kritičke glasove roditelja u našu
predstavu o sebi, lukavo nam se ugrađuje i sram i samomržnja.
Kada odbrane kao što su identifikacija
ili projekcija zakažu, preplavljuje nas strah. U pokušaju da se odbranimo od
teskobe, možemo usvojiti ponašanje iz neke ranije životne faze : regresije,
čeznući da nas obožavaju i brinu o nama, i tako utonuti u depresiju ili bolest,
vraćanje odraslih nazad iu idilu roditeljskog doma… Ponekad u teškim vremenima,
možemo pokušavati i sami da se lečimo npr.
poricanjem, anestezirajući sebe kompulzivnim ponašanjem, zloupotrebom supstanci,
hrane…. Međutim najčešće zavisnost ostaje kao psiho-fiziološka navika, pa se onda
sve ponavlja i to ponovo preplavljuje osobu krivicom i sramom. I umesto da
pobegne od senovitih osećanja, zatiče sebe ponovo licem u lice s njima, još
jednom uveravajući se da su ista rđava i nedostojna nas. To bolesno zavisništvo
maskira onu našu unutrašnju prazninu, duboku
rupu koja zjapi u središtu. Bojmo se druge osobe, bliskosti, strah nas je od
gubljenja sebe na nepoznatoj teritoriji, bojazan da ćemo u očima drugih
izgledati kao neke male, sebične individue, željne ljubavi. Poput svih drugih
arhetipova, i novac nosi i podupire Senku i njena skrivena značenja, osećanja,
zabrane, status… Obična molba ljudima da kažu koliko novca imaju u npr. banci
izaziva u njima često više
teskobe nego najintimnija pitanja o seksu, osećaju krivicu ili stid, u oba
slučaja to deluje kao prljava tajna, i u sebi krije osećanja
"vrednosti". Na neki način, odnos prema novcu otkriva odnos prema
svrsi sopstvenog života, čak i prema sopstvenoj sudbini. I tako se naša lična
Senka razvija u okviru šire, društvene Senke.
Senka se stvara u porodici i
čini nas onim što jesmo. Za raspad porodice i propratni nedostatak moralnog
poretka povod nije nametnut spolja. U mnogim domovima žrtvovana je porodična
duša kako bi se održala iluzija (ili persona). Kao posledica toga, izbija
porodična Senka koja kida tkivo života svojih članova. Slično senci pojedinaca
koji ostaju nesvesni svoje Senke, tako je i porodična Senka ,,skriveni kovčeg
tajni duboko zakopana negde u lavirintu podruma”. Ona, takođe, može neočekivano
izroniti na površinu, bilo kršenjem porodičnih pravila, ili poremećajima
raspoloženja ili projekcijom, kada se članovi međusobno optužuju. Porodica možda
naizgled odaje neki utisak npr.
finansijsku stabilnost, obrazovanost ali duboko u sebi, u svojim dušama, mnogi
od njih se osećaju iznevereno i promašeno, pate zbog sumnji da nisu uspeli kao
partneri ili roditelji. Slute da porodični život mora da bude nešto više od te
fasade.
Svaka Senka je drugi ego, antipod, “zli blizanac” Persone – svesnog, prihvaćenog
dela ega, takoreći veštački očišćenog raznim mehanizmima projekcije od svih
negativnosti koje bi narušile idealizovanu sliku o nama samima. U Personi je
sadržano sve ono sa čime se ego drage volje poistovećuje.
Sadržaj
Senke najviše se pokazuje noću, u snovima. Šta sanjate? Čudovište u noćnoj mori je možda naša Senka koja koja se
bori da dođe do naše svesti. Senka često uzima oblik sitnih
slabosti, ali i “mučiteljskih duhova” – agresije, neobuzdane želje za
prestižom, zavisti… Da li ste već osetili da ste, bez nekog očevidnog povoda, prepoznavanje Senke u drugome inicira
vrlo interesantan emotivni odgovor. Sve one neželjene osobine koje ego prepozna
kao svoje u drugoj osobi uzokruju vrlo snažan stav antagonizma ka
toj osobi…
Žarko
Trebješanin ustvrđuje da, “što je radikalniji, ekstremniji stav to je
ekstremnija i Senka, suprotan stav u nesvesnom”. “Sve u sebi nosi senku, a što je manje integrisana u svesni život, to
je crnja i gušća” Ovaj “tamni,
otcepljeni deo ličnosti, formiran u podsvesti” je sistem karakternih crta koje,
kada se implementiraju u ličnost upoznavanjem sebe, daju kolorit svih boja i dimenzija
sopstva: svest spoznaje istinu dvojakosti u svemu, arhetip je globalna
činjenica makar koliko i lična. Nesumnjivo je lako dijagnostikovati kolektivnu
Senku svake nacije, rase, etničke klase ponaosob – pa čak kompletne ljudske
vrste. Odnosom ignorisanja ili poricanja Senke čini se “medveđa” usluga
psihološkom sastavu ličnosti. U prvom
slučaju, njen demonski dinamizam će kročiti kroz otvorene vratnice svesti. U
drugom će se množiti, ostavljena bez nadzora, potcenjena. Senka ima tendenciju
da se ispolji vrlo neprijatno, naglo i silovito kada je ličnost pod velikim
psihičkim opterećenjem, u trenucima zaslepljenosti sujetom ili besom.
“Ne postaje se prosvetljen zamišljanjem nekih svetlosnih oreola ,
već osvetljavanjem naše tame svesnošću.”
Napomena:
Jungov, čisto stručni, psihološki naziv Senka, za opisivanje osobina naše tamne strane, kod nas su zamenjen jednostavnim narodnim jezikom, prostim i direktnim, slikovito, opisnim pridevima , npr: ,,ona" kučka, ko’ pi.ka, kurva me je z…, smutljivica, u ž. rodu, a u muškom, pridevima: peder, ljigavac, napast…, naravno, samo kad su drugi u pitanju ! Ako smo mi u pitanju, onda se ista ta stvar kaže kulturno: eto imam izvesne probleme ....
See links:
http://www.nedeljnik.rs/nedeljnik/portalnews/tamna-strana-duse-kako-da-pobedite-sopstvenu-senku
Koni Cvajg i Stiv Volf u knjizi Romansa
sa Senkom: Skrivena moć tamne strane ljudske duše (preveo sa engleskog
Branislav Stojiljković. Beograd , Fedon 2016),
FILOZOFIJA https://kultivisise.rs/filozofija/
NOSCE TE IPSUM https://radojcicz.wordpress.com/
La Vida Decode http://lavidadecode.blogspot.rs/
уторак, 13. јун 2017.
Flor de Amor
Flor de Amor / Cveće Ljubavi
Nicole Philomena /Guillermo Portabales
Nicole Philomena /Guillermo Portabales
Imam kolibu od slame
Na obali reke
Tamo živim slobodno
Sećno i zadovoljno
Sa mojom najlepšom
Koju volim najviše na svetu.
Na obali reke
Tamo živim slobodno
Sećno i zadovoljno
Sa mojom najlepšom
Koju volim najviše na svetu.
Dao sam joj jedan cvet
Cvet kao znak ljubavi
Ljubavi koju nikad neću zaboravliti
Ljubavi u cveću rođenoj.
Cvet kao znak ljubavi
Ljubavi koju nikad neću zaboravliti
Ljubavi u cveću rođenoj.
(Srce mi zadovoljno kuca.
Srećan sam od radosti
Kad se setim onog dana
Kad sam uz jedan lepi cvet
Osvojio ljubav
Moje lepe seljančice.
Srećan sam od radosti
Kad se setim onog dana
Kad sam uz jedan lepi cvet
Osvojio ljubav
Moje lepe seljančice.
Dao sam joj jedan cvet
Cvet kao znak ljubavi
Ljubavi koju nikad neću zaboraviti
Ljubavi u cveću rođenoj.)
Cvet kao znak ljubavi
Ljubavi koju nikad neću zaboraviti
Ljubavi u cveću rođenoj.)
*poslednje dve strofe su u verziji izvodjena pesme Omare Portuondo
See link > Lyricstranslate > Malva Rosa
See link > Lyricstranslate > Malva Rosa
Kung Fu Ce
3. Kung-Fu-Ce / Konfucius (551 - 479 pr. n. e.)
Tri puta vode do mudrosti:
1.odgoj - on je najlakši; 2.razmišljanje - ono je najplemenitije; 3. iskustvo - ono je najneugodnije.
* * *
Čovek koji napravi grešku a ne ispravi je, pravi drugu grešku.
Plemenit je čovjek spreman na pomirenje, ali se ne ponižava.
Hulja se ponižava, ali nije spreman na pomirenje.
Hulja se ponižava, ali nije spreman na pomirenje.
Plemenit čovjek prebacuje sebi,
a prostak prebacuje drugima.
a prostak prebacuje drugima.
Plemenit je čovek miran i velikodušan.
Prostak je uvek uzbuđen.
Prostak je uvek uzbuđen.
Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom.
Ako hoćeš da pomogneš početniku, radi sa njim.
Ako hoćeš da pomogneš starcu, radi umesto njega.
Ako hoćeš da pomogneš iskusnom majstoru, idi i ne mešaj se.
Ako hoćeš da pomogneš budali – budala si !
Ako hoćeš da pomogneš starcu, radi umesto njega.
Ako hoćeš da pomogneš iskusnom majstoru, idi i ne mešaj se.
Ako hoćeš da pomogneš budali – budala si !
***
Ko je uljudan preko mere, postaje dosadan.
Ko je oprezan preko mere, izgleda strašljiv.
Ko je odvažan preko mere, uzrokuje nered.
Ko je iskren preko mjere, deluje okrutno.
Ko je uljudan preko mere, postaje dosadan.
Ko je oprezan preko mere, izgleda strašljiv.
Ko je odvažan preko mere, uzrokuje nered.
Ko je iskren preko mjere, deluje okrutno.
***
Nas koji smo jednom poljem slave prošli, bilo je mnogo, pa šta je ostalo?
Tek humak zemlje, na kojem se žari crveni korov svako proljeće.
Nas koji smo jednom poljem slave prošli, bilo je mnogo, pa šta je ostalo?
Tek humak zemlje, na kojem se žari crveni korov svako proljeće.
Još ni život ne poznajemo, a kako možemo poznavati smrt.
Čitanje bez razmišljanja stvara nesređen duh,
a razmišljanje bez čitanja stvara čovjeka neuroravnoteženim.
a razmišljanje bez čitanja stvara čovjeka neuroravnoteženim.
Čovek koji ne razmišlja i ne planira unapred,
naići će na nevolju odmah ispred svojih vrata.
naići će na nevolju odmah ispred svojih vrata.
Ako ljudi na nižim položajima nemaju poverenje u one iznad sebe,
vladati narodom nije moguće.
vladati narodom nije moguće.
Kad u zemlji postoji red, beda i poniženje su sramota.
Kada u zemlji vlada nered, onda su bogastvo i ugled sramota.
Kada u zemlji vlada nered, onda su bogastvo i ugled sramota.
Konfučija je definisao načelo vladanja, ovako:
Neka vladar bude vladar,
ministar – ministar,
otac – otac,
a sin – sin.”
Konfucije - O pet vrsta ljudi , odlomci
Konfucije je govorio ovako: Ima pet vrsta ljudi: Običan prosečan čovek, učeni čovek, plemeniti čovek, mudrac i svetac. Onaj ko prouči svih pet u potpunosti će savladati put .
Vojvoda: ,,Smem li vas pitati, kako opisujete Običnog čovjeka?"
Konfucije: "Običan prosečni čovjek je neko, ko najčeće ne razmišlja baš mnogo, na bira mnogo reći, neko ko nema dobre i mudre prijatelje, ko nema životnu orjentaciju, ko gledajući male stvari, gubi iz vida one velike, on ide nošen napred bez nekog cilja. Takav je oobičan prosečan čovek.,,
Konfucije: "Običan prosečni čovjek je neko, ko najčeće ne razmišlja baš mnogo, na bira mnogo reći, neko ko nema dobre i mudre prijatelje, ko nema životnu orjentaciju, ko gledajući male stvari, gubi iz vida one velike, on ide nošen napred bez nekog cilja. Takav je oobičan prosečan čovek.,,
Vojvoda pita: ,,Kakav je to Učeni (tj. školovani čovek) ?,,
Konfučije kaže: Takozvani Učeni čovek ima određena uverenja i planove, iako nesavršen, on ima određen nivo veštine, on ima izvesne kvalitete. Njegovo znanje ne ide široko, (nije opšte) već je u dubinu (usko specijalizovano). On ne priča mnogo, ali zna ono što kaže, ne radi mnogo, ali poznaje svoj posao. Ima jasne misli, govori tačno i sređeno. Ima svoje lično nezavisno mišljenje, teško potpada pod uticaj drugog sveta. Bogatstvo ga neće poneti, u siromaštvu neće pasti.
Takav je učeni čovek.
Vojvoda pita: "Kakav je to Plemeniti čovek?"
Konfucije kaže: "Takozvani plemenit čovek govori ljubazno i iskreno, bez ljutnje i ogorčenosti, Po svojoj prirodi ima urođen osećaj pravednosti. Govori mudro i razumno, otvorenog je srca.Skadnog je ponašanja, samopouzdan i odmeren, i to je sve. To je plemeniti čovek.
Konfučije kaže: Takozvani Učeni čovek ima određena uverenja i planove, iako nesavršen, on ima određen nivo veštine, on ima izvesne kvalitete. Njegovo znanje ne ide široko, (nije opšte) već je u dubinu (usko specijalizovano). On ne priča mnogo, ali zna ono što kaže, ne radi mnogo, ali poznaje svoj posao. Ima jasne misli, govori tačno i sređeno. Ima svoje lično nezavisno mišljenje, teško potpada pod uticaj drugog sveta. Bogatstvo ga neće poneti, u siromaštvu neće pasti.
Takav je učeni čovek.
Vojvoda pita: "Kakav je to Plemeniti čovek?"
Konfucije kaže: "Takozvani plemenit čovek govori ljubazno i iskreno, bez ljutnje i ogorčenosti, Po svojoj prirodi ima urođen osećaj pravednosti. Govori mudro i razumno, otvorenog je srca.Skadnog je ponašanja, samopouzdan i odmeren, i to je sve. To je plemeniti čovek.
Vojvoda: "Ko je to Uzvišeni mudrac ?..
Konfucije odgovara: Takozvani Uzvišeni je onaj koji živi ponaša se prema zakonu, njegove reči slede moralni poredak sveta bez ugrožavanja života drugih, njegova vrlina je tolika da od njega uče drugi ljudi bez straha. On i bez novca obogaćuje svet, pomažući da se iskoreni siromaštvo svih. To je Uzvišeni. ,,
Konfucije odgovara: Takozvani Uzvišeni je onaj koji živi ponaša se prema zakonu, njegove reči slede moralni poredak sveta bez ugrožavanja života drugih, njegova vrlina je tolika da od njega uče drugi ljudi bez straha. On i bez novca obogaćuje svet, pomažući da se iskoreni siromaštvo svih. To je Uzvišeni. ,,
Vojvoda: "Ko je Svetac ? ,,
Konfucije: Takozvani Svetac, njegove vrline su u skladu sa zakonima prirode i spontano im se prilagođava, sagledao je istinu u svemu. Usklađen je sa prirodom i istinom u sebi. On sija kao Sunce i Mesec, kao sam Bog. Njegove vrline u potpunosti ne shvataju čak ni njegovi najbliži. Takav je Svetac .
Konfucije: Takozvani Svetac, njegove vrline su u skladu sa zakonima prirode i spontano im se prilagođava, sagledao je istinu u svemu. Usklađen je sa prirodom i istinom u sebi. On sija kao Sunce i Mesec, kao sam Bog. Njegove vrline u potpunosti ne shvataju čak ni njegovi najbliži. Takav je Svetac .
*****
Konfucije o zlo-upotrebi reči i jezika:
,,Ukoliko je jezik neiskren,
onda ono što je rečeno - nije ono što znači,
ukoliko ono što je rečeno, nije ono što znači,
onda ono što mora da se učini, neće biti učinjeno,
ukoliko nije učinjeno, moral i umetnost slabe,
a ukoliko pravda ide pogrešnim putem,
ljudi će se naći u bespomoćnoj konfuziji.
onda ono što je rečeno - nije ono što znači,
ukoliko ono što je rečeno, nije ono što znači,
onda ono što mora da se učini, neće biti učinjeno,
ukoliko nije učinjeno, moral i umetnost slabe,
a ukoliko pravda ide pogrešnim putem,
ljudi će se naći u bespomoćnoj konfuziji.
Korektnom, pravilnom i tačnom upotrebom jezika
i smisla reči, vi ćete početi stvarno da menjate
realnost oko sebe, a ako ništa drugo,
otvoreno stavljate pod znak pitanja
dotadašnji apsurdni i lažni status quo
koji često zavlada u društvu.
i smisla reči, vi ćete početi stvarno da menjate
realnost oko sebe, a ako ništa drugo,
otvoreno stavljate pod znak pitanja
dotadašnji apsurdni i lažni status quo
koji često zavlada u društvu.
***
Zbog jedne riječi čoveka često smatraju mudrim,
a zbog jedne riječi često ga smatraju glupim.
Uistinu, moramo dobro paziti šta govorimo.
Konfučije
Zbog jedne riječi čoveka često smatraju mudrim,
a zbog jedne riječi često ga smatraju glupim.
Uistinu, moramo dobro paziti šta govorimo.
Konfučije
****
Obrazovanje je ključ dugoročnog uspeha. Ali, znanje radi znanja nije poenta obrazovanja: primena znanja predstavlja osnovnu svrhu učenja. Ono što uradimo sa onim što znamo, mnogo je važnije od onoga što znamo.
***
Учите, али тако, да вам књига не заклони људе.
Čitanje ne znači učenje;
čitanje je užitak,
a učenje je napor;
doista mnogi čitaju,
ali vrlo malo ih uči.
a učenje je napor;
doista mnogi čitaju,
ali vrlo malo ih uči.
******
Smatraj da je prva vrlina obuzdati jezik.
(Prvo treba obrazovati duh pa onda jezik)
Да се научиш добру, требаће ти бар три године,
да учиниш зло, довољно ти је једно јутро. Кфц.
***
- Кућу не растурају глупи синови, већ паметни ! Кфц.
П.С. Има доста примера који потврђују истинитост ове тврдње, нпр. наши врло школовани и ,,паметни'' политичари и вође успешно слудише народ и растурише државу.
*****
Vidim i zaboravim, čujem i setim se, uradim i razumem. Konfucije
Nikad se nemože reći toliko mudrosti, koliko se može prećutati gluposti. Kfc.
Spoljašnji izgled i lepe reči , često su maska čoveka. Kfc.
Kad čujem kako neki čovek govori, zadrčim svoj sud o njemu dok ne vidim kako radi.
Učiniti grešku i ne ispraviti je, to je tek prava greška!
****
Čitanje bez razmišljanja stvara nesređen duh, a razmišljanje bez čitanja stvara čovjeka neuravnoteženim.
Onaj ko uči, a ne misli – izgubljen je. Onaj ko misli, a ne uči – u velikoj je opasnosti.
Ako u jednoj državi vlada mir, sramota je biti siromašan i neobrazovan; ako u jednoj državi vlada haos, sramota je biti bogataš i čovjek na položaju.
***
Gospodaru, vladate li pomoću zakona, moraćete stalno održavati red kažnjavanjem, narod će se možda i pokoravati, ali neće osećati nikakav stid.
Vladajući pomoću lične VRLINE, stvarate prirodni sklad i red, i narod ne samo da će spoznati šta je stid, već će i sam težiti plemenitom. Kfc.
Vladajući pomoću lične VRLINE, stvarate prirodni sklad i red, i narod ne samo da će spoznati šta je stid, već će i sam težiti plemenitom. Kfc.
***
Poznavati vrlinu a ne negovati je,
Prikupljati znanja a ne produbljivati ih,
Slušati kako se o pravdi govori a ne upražnjavati je,
Uvideti svoje sopstvene mane a ne otklanjati ih,
Eto šta me brine , učitelju moj...
rekao je jednom Konfucije u razgovoru sa svojim učiteljem
Prikupljati znanja a ne produbljivati ih,
Slušati kako se o pravdi govori a ne upražnjavati je,
Uvideti svoje sopstvene mane a ne otklanjati ih,
Eto šta me brine , učitelju moj...
rekao je jednom Konfucije u razgovoru sa svojim učiteljem
***
Živim u sasvim maloj kućici, ali njeni prozori gledaju u sasvim veliki svet. Kfc.
***
Различите третирати истоветно ,
а исте третирати различито,
највећа је неправда. Кфц.
https://www.facebook.com/Confucius-BGD-206382499439245/
Vitgenštajn
Vitgenštain
Ljudi pronalaze uglavnom četiri izlaza iz životnog užasa u kom se nalaze:
1. Izlaz neznanja svojstven je mladim i glupim ljudima
2. Drugi izlaz je epikurejstvo, koristi zadovoljstva blaga koja možeš dok možeš, toga se drži većina. Moralna ograničenost i zaboravnost idu uz ovaj tip, što ih zaslepljuje u shvatanju i viđenju prolaznosti , neizbežne buduće starosti bolesti i smrti.
3. Treći izlaz je upotreba sile i energije jer je život zlo i besmislica /razne destruktivne ideologije/
4. Četvrti izlaz je u slabosti, mučenju i cicuganju onih koji shvataju besmislenost života, Zahtev beskonačnog odricanja od razumnih rešenja –Kirekgard
5. Ogromnoj većini ljudi upravo vera daje sposobnost da žive. Vera konačnom postojanju čovekadaje beskonačni daje smisao. Vera je životna sila čoveka o smislenosti života i bez vere nije moguće živeti.
6. Šta sam ja : deo beskonačnog.
7. Čovek mora živeti u skladu sa onim što misli i veruje,
8. Jedan smisao života je i život za druge, za sve ljude.
9. Smisao života nalazi se u sadašnjosti: hleb naš svagdašnji daj nam danas, a ne u budućnosti ili prošlosti. Ne odgađaj život za sutra.
10. Da bi zaista utvrdili koja od dve tačke se kreće a koja miruje moramo imati treću, referentnu tačku. Zenon
11. Vitgenstain. Ako se pod večnošću ne misli na beskonačno trajanje vremena nego nevremenost, tad večno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Tractus logico ph...
12. Vitgenštajn je večnost definisao kao ne vremenost.
.Rešenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži izvan prostora i vremena.
13. Kierkgarrd. Valja imati čiste ljudske hrabrosti da se sve privremeno napusti da bi se večnost dosegla.
14. Četvrta dimenzija vremena je izvesna tačka , tj. trenutak preseka prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Malva.
1. Izlaz neznanja svojstven je mladim i glupim ljudima
2. Drugi izlaz je epikurejstvo, koristi zadovoljstva blaga koja možeš dok možeš, toga se drži većina. Moralna ograničenost i zaboravnost idu uz ovaj tip, što ih zaslepljuje u shvatanju i viđenju prolaznosti , neizbežne buduće starosti bolesti i smrti.
3. Treći izlaz je upotreba sile i energije jer je život zlo i besmislica /razne destruktivne ideologije/
4. Četvrti izlaz je u slabosti, mučenju i cicuganju onih koji shvataju besmislenost života, Zahtev beskonačnog odricanja od razumnih rešenja –Kirekgard
5. Ogromnoj većini ljudi upravo vera daje sposobnost da žive. Vera konačnom postojanju čovekadaje beskonačni daje smisao. Vera je životna sila čoveka o smislenosti života i bez vere nije moguće živeti.
6. Šta sam ja : deo beskonačnog.
7. Čovek mora živeti u skladu sa onim što misli i veruje,
8. Jedan smisao života je i život za druge, za sve ljude.
9. Smisao života nalazi se u sadašnjosti: hleb naš svagdašnji daj nam danas, a ne u budućnosti ili prošlosti. Ne odgađaj život za sutra.
10. Da bi zaista utvrdili koja od dve tačke se kreće a koja miruje moramo imati treću, referentnu tačku. Zenon
11. Vitgenstain. Ako se pod večnošću ne misli na beskonačno trajanje vremena nego nevremenost, tad večno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Tractus logico ph...
12. Vitgenštajn je večnost definisao kao ne vremenost.
.Rešenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži izvan prostora i vremena.
13. Kierkgarrd. Valja imati čiste ljudske hrabrosti da se sve privremeno napusti da bi se večnost dosegla.
14. Četvrta dimenzija vremena je izvesna tačka , tj. trenutak preseka prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Malva.
Пријавите се на:
Постови (Atom)
